Geopolitička situacija u svijetu se mijenja brže od meteorološkog vremena koji gledamo kroz prozor. Situacija je sve nestabilnija i ratobornija. Ne pretjeruje se ako se kaže da se Amerika i Europska unija sve više gledaju „preko nišana“. Europske snage na Grenlandu se ne pojačavaju zbog Rusije ili Kine već zbog Amerike. EU pojačanje vojnih snaga na Grenlandu je na razini simbolike i političke poruke ali sve to se na kraju zbraja i oduzima.
Slovenska Vlada je na dopisnoj sjednici potvrdila slanje dvojice časnika Slovenske vojske na Grenland. Slovenski časnici će pod vodstvom Danske sudjelovati “u planiranju i provedbi međunarodne vojne vježbe Arktička otpornost”.
Vježba je vanjskopolitička europska mjera odvraćanja od prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji više ne skriva spremnost vojne agresije na to područje pod suverenitetom Danske.
Postavlja se pitanje treba li Hrvatska na vanjskopolitičkoj i geostrateškoj razini se pridružiti neslužbenoj vojnoj koaliciji Danske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Švedske, Finske i Norveške koje simbolično šalju svoju vojsku tamo i predstavljaju tzv. „Staru Europu“ ?
Kakva je situacija po tom pitanju u Lijepoj našoj sudeći prema dosadašnjem političkom „prepucavanju“ u vezi toga.
Grenland i slanje hrvatskih vojnika tamo još nije bila tema u medijskoj političkoj areni, ali već imamo jasno izražene stavove u vezi Ukrajine, prije svega Predsjednika Republike Zorana Milanovića.
A. Predsjednik Republike i njegovo političko naslijeđe
Zoran Milanović (u kontekstu SDP-a i dijela oporbenih krugova) jasno se protivi slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu i izjavio je kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH da hrvatske vojnike neće slati u rat u Ukrajinu. To je njegova stajališna točka i koristi je kao temeljnu poruku svoje politike prema ratu i vanjskoj politici.
Iako je predsjednik uglavnom ceremonijalna funkcija, on koristi svoj autoritet i utjecaj da blokira političke poteze koji bi vodili slanju vojnika. Možemo pretpostaviti da će ponoviti svoje stavove i u vezi slanja hrvatskih vojnika na Grenland.
B. MOST – Stranka liberalnog i desnog centra
Most nezavisnih lista (MOST) je izričito protiv slanja hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Predsjednik Mosta Božo Petrov javno je izjavio da se ta stranka opire ideji da Hrvatska bude uključena u takvu vojnu ulogu, pozivajući umjesto toga na humanitarnu i materijalnu pomoć.
C. Dio oporbe i dijelovi javnosti
U ranijim raspravama u Hrvatskom saboru, većina oporbenih zastupnika i nekoliko stranaka su izrazili načelni otpor slanju vojnika u Ukrajinu ili su se protivili obuci ukrajinskih vojnika unutar ili izvan Hrvatske, ističući da Ukrajina nije članica NATO-a i da to ne bi trebalo voditi u direktno uključivanje u rat.
D. HDZ – Hrvatska demokratska zajednica
HDZ, vladajuća stranka i dominantna snaga u hrvatskoj politici, načelno je za podršku Ukrajini, ali ne kroz izravno slanje vojske na bojište. Vlada i premijer Andrej Plenković više puta su ponovili da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu, već se radi o logističkoj i materijalnoj podršci ili misijama unutar NATO-a bez ulaska na ukrajinsko tlo. HDZ stajalište je da se pomoći treba kroz financijsku, humanitarnu i vojnu opremu te kroz aktivnosti NATO-a i EU, ali bez sudjelovanja hrvatskih vojnika u ratnim operacijama u Ukrajini.
E. Ostale stranke
- Domovinski pokret (DP) je nacionalno-konzervativna stranka koja u prošlosti izražavala protivljenje obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj ili angažmanu koji bi mogao dovesti do vojne eskalacije.
- Socijaldemokratska partija (SDP) formalno je pro-EU i ne zauzima eksplicitno militarističku poziciju, ali je kroz dio svojih lidera povezana s protivljenjem izravnom slanju vojske zbog stava predsjednika Milanovića i poteza oporbe.
Kakve je realna geopolitička situacija
U Hrvatskoj trenutno ne postoji odluka o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu i realno je vrlo malo vjerojatno da bi se to moglo dogoditi u skoroj budućnosti, barem dok se ne promijeni vjerodostojno pozicija relevantnih političkih aktera i međunarodne okolnosti. Trenutna politika i izjave vodećih institucija jasno pokazuju da Hrvatska ne planira i ne namjerava slati svoje vojnike u Ukrajinu.
Zaključno, trenutna realnost je da vjerojatnost slanja hrvatskih vojnika u Ukrajinu ostaje vrlo niska, barem dok se ne dogodi značajan zaokret u domaćoj politici, međunarodnoj strategiji NATO-a ili globalnoj sigurnosnoj situaciji.
Na Grenlandu se danas stvara nova karta geopolitike, a kod nove podjele svjetskih uloga i interesa gledati će se tko je bio na prvoj crti, tko na drugoj, a tko na trećoj.
