Ukrajina je sa zapadnim saveznicima postigla dogovor prema kojem bi svako ozbiljno i ponovljeno rusko kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre rezultiralo koordiniranim vojnim odgovorom Europe i Sjedinjenih Američkih Država, objavili su razni javni servisi, pozivajući se na dobro upućene izvore.
Prema izvješću, o tom su planu ukrajinski, europski i američki dužnosnici u više navrata raspravljali tijekom prosinca i siječnja. Mehanizam predviđa višefazni odgovor na svako kršenje dogovorenog primirja. Istodobno, izaslanstva Kijeva, Moskve i Washingtona trebala bi se sastati u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak na pregovorima o okončanju rata.
Koordinirani odgovor Zapada
Plan predviđa da bi svako rusko kršenje primirja izazvalo reakciju u roku od 24 sata. Prva faza uključivala bi diplomatsko upozorenje, a po potrebi i ograničenu vojnu akciju ukrajinskih snaga s ciljem zaustavljanja daljnjih kršenja.
Ako bi se neprijateljstva nastavila, uslijedila bi druga faza – intervencija takozvane „koalicije voljnih“, koju čine brojne države članice Europske unije te Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Island i Turska.
U slučaju šireg ili intenzivnijeg napada, izvješće navodi da bi se 72 sata nakon početnog kršenja aktivirao koordinirani odgovor snaga koje podržava Zapad, uključujući i američku vojsku.
Koja bi bila uloga Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država?
Već je neko vrijeme jasno da će svaki budući mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije morati sadržavati određena sigurnosna jamstva kako bi se Moskvu odvratilo od ponovne agresije. Sjedinjene Države razmatrale su nekoliko mogućih modela sudjelovanja.
Raspored vojnih snaga neposredno na terenu
Ova se opcija smatra najmanje vjerojatnom. Predsjednik Donald Trump rat u Ukrajini doživljava prvenstveno kao europsko pitanje, često ističući da se sukob ne bi dogodio da je on bio na vlasti. Slanje američkih kopnenih snaga, čak i u mirovnoj ulozi, zahtijevalo bi značajan politički zaokret.
Zračne i pomorske ophodnje
Ovaj scenarij procjenjuje se izglednijim. Američko ratno zrakoplovstvo već provodi nadzorne letove iznad Crnog mora i šire regije. Ipak, velika je razlika između izviđačkih misija i aktivnih patrola spremnih na izravan sukob s nuklearnom silom poput Rusije.
Sigurnosna potpora kroz „snage za odvraćanje“
Američki satelitski i zračni obavještajni podaci pokazali su se presudnima u pomoći Ukrajini da zaustavi rusko napredovanje. U slučaju postizanja mirovnog sporazuma, upravo je ovo područje u kojem bi SAD gotovo sigurno nastavio pružati podršku.
Bez obzira na konačni oblik anglo-francuskih „snaga za odvraćanje“ u sklopu mirovnog aranžmana, njihovo djelovanje zahtijevalo bi snažnu logističku potporu. Iako je Trumpova administracija najavila smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi, nesmrtonosna pomoć poput logistike ostaje područje u kojem bi Washington vjerojatno bio spreman sudjelovati.
