U Aziji sada postoje višestruki rizici.
Najznačajniji potencijalni ili aktivni vojni sukobi u Aziji
- Kina – Tajvan (Tajvanski tjesnac)
- Korejski poluotok (Sjeverna Koreja — Južna Koreja / SAD)
- Indija – Pakistan
- Tajland – Kambodža (granični sukob)
- Unutrašnji sukobi u Mjanmaru
- Granica Tadžikistan – Afganistan
Neki od uobičajenih osumnjičenika (npr. Sjeverna Koreja) su uočljivi zbog svoje prisutnosti u novoj američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti.
Iako se geopolitička neizvjesnost u istočnoj Aziji nije smanjila, veze između SAD-a i Kine vjerojatno će biti stabilne barem do 2026.
Pekinški vojni pritisak na Tajvan te u Južnom i Istočnom kineskom moru vjerojatno neće eskalirati preko praga aktivnosti sive zone.
Trumpove carine i prekomjerni kineski proizvodni kapaciteti predstavljaju dvostruku prijetnju azijskom gospodarstvu, potkopavajući regionalne proizvodne mreže u južnoj i jugoistočnoj Aziji koje se temelje na strategiji „Kina +1“ – shemi diverzifikacije u kojoj investitori sele tvornice iz Kine, ali koriste kineske komponente.
Iako su poticale takve poteze tijekom prve Trumpove administracije, Sjedinjene Države sada nastoje potpuno isključiti Kinu iz tih lanaca opskrbe.
Trump je potpisao trgovinske sporazume s četiri države članice Udruženja jugoistočnih azijskih zemalja (ASEAN), ali Sjedinjene Države još nisu razjasnile konačne razine carina.
One će ovisiti o tome kako Trump odluči o pravilima podrijetla – smjernicama koje određuju, na primjer, je li roba koja koristi kineske komponente koje su prerađene u finalne proizvode u Vijetnamu (ili drugim zemljama) i izvezene dodala dovoljno lokalne vrijednosti da bi se carinila po vijetnamskim stopama ili je označena kao pretovarena roba koja se suočava s višim kineskim carinama. Sve je koš neizvjesno u vezi carina.
Trenutne carine već uzimaju danak Aziji, ali ako Sjedinjene Države zahtijevaju visoku razinu (recimo, 50 posto ili više) dodane vrijednosti kako bi izbjegle carine na pretovar, gospodarstvo jugoistočne Azije moglo bi biti teško pogođeno, posebno ako poplava viška kineske robe zatvori tvornice ASEAN-a.
Središte rizika za sigurnosni sukob je Južna Azija. Napetosti između Indije i Pakistana nakon nedavnih terorističkih napada naglašavaju zapaljivu situaciju. Obje strane su proglasile pobjedu nakon sukoba ovog proljeća.
U međuvremenu , pakistanska vojska (i osoblje poput načelnika obrambenih snaga Asima Munira) ohrabreni su ustavnim promjenama koje su ojačale njezinu moć.
Munira je ojačao diplomatski uspjeh u nagovaranju Trumpa da se prikloni Pakistanu i ukori Indiju, te pakistanski obrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom. Nasuprot tome, čini se da je indijski premijer Narendra Modi oslabljen Trumpovim ignoriranjem. Mješavina tinjajućeg spora u regiji Kašmir, zabrinutosti oko terorizma, problema s Afganistanom i nesuglasica oko vode mogla bi ponovno zapaliti fitilj.
Pakistan se također mora brinuti zbog drugog fronta – svog kontinuiranog sukoba s ponovno oživljenom militantnom organizacijom Tehrik-i-Taliban Pakistan. Sukobi sa skupinom prelili su se u vojne sukobe s Kabulom, a Islamabad deportira trećinu od 3 milijuna afganistanskih izbjeglica koje žive u Pakistanu preko porozne, sporne granice.
Ukratko, napetosti u regiji ostaju visoke, a neriješena pitanja, uključujući tinjajuće granične sporove između Indije i Kine, sugeriraju daljnje sukobe u budućnosti .
