Evo kojoj bi se strani svaka zemlja mogla pridružiti.
Era nižih trgovinskih barijera i veće ekonomske međuovisnosti jenjava, a agresivni trgovinski rat predsjednika Donalda Trumpa dodatno potiče taj trend. Globalizacija se počela povlačiti i prije nego što je predsjednik Donald Trump šokirao svijet svojim agresivnim trgovinskim ratom ranije ove godine.
No njegove su tarife ubrzale trend, potičući saveznike da preispituju ulogu SAD-a u svijetu, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čak je u travnju izjavila da „Zapad kakav smo poznavali više ne postoji“.
Iako je Trump odustao od svojih najviših stopa, čini se da carine u nekom obliku neće uskoro nestati. Nedavno je predložio da će SAD jednostrano uvesti carine do 70% u nadolazećim danima.
Iznosimo skicu hipotetskog scenarija u kojem je svijet podijeljen na tri trgovinska bloka predvođena SAD-om, Kinom i EU.
Američki blok obuhvaća veći dio zapadne hemisfere plus tradicionalne saveznike u Aziji i na Bliskom istoku. Kineski blok uključuje Rusiju, veći dio istočne i središnje Azije, vodeća gospodarstva u Africi, kao i nekoliko zemalja u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. Blok EU je najmanja skupina, a obuhvaća Europsku uniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island, Norvešku, Švicarsku, Tursku i Ukrajinu.
„Deglobalizacija ima korijene u geopolitičkom i ekonomskom natjecanju između Sjedinjenih Država i Kine“, rekao je Wells Fargo. „Nedavni događaji otvaraju mogućnost daljnjeg raspada globalnog ekonomskog poretka. Konkretno, mogućnost da Europska unija krene u vlastitom geopolitičkom i ekonomskom smjeru više nije nezamisliva.“
Ekonomski učinci deglobalizacije
Wells Fargo pretpostavlja da će pravni izazovi Trumpovim tarifama na kraju propasti, s efektivnom stopom koja će se stabilizirati na oko 14%. Iako je to znatno ispod nekih od najviših stopa koje je Trump otkrio na “Dan oslobođenja”, i dalje označava oštar porast u odnosu na efektivnu stopu od 2,3% s kraja 2024.
Za svoju analizu, banka je proučila 100 zemalja koje čine 97% globalnog BDP-a i 93% globalnog izvoza, a zatim ih je podijelila u tri bloka.
Američki blok imao je otprilike polovicu globalnog BDP-a u 2023., dok su blokovi EU i Kine predstavljali otprilike četvrtinu globalnog BDP-a.
U tripolarnom svijetu gdje svaki blok nameće 15% carine ostalim blokovima, Wells Fargo je koristio Oxfordski globalni ekonomski model kako bi procijenio da će globalni realni BDP porasti za 9,1% između 2025. i 2029., umjesto stope od 11% prema osnovnom scenariju u kojem je trgovina u biti slobodna.
To znači da je svijet u tom razdoblju izgubio oko 3,8 bilijuna dolara BDP-a, ili otprilike 1800 dolara za tipično kućanstvo od četiri člana.
„Učinci nameta na smanjenje rasta osjećaju se u prve dvije godine nakon uvođenja, ali razina globalnog BDP-a nikada se ne vraća na početnu razinu, barem ne tijekom razdoblja prognoze koje razmatramo“, naveo je Wells Fargo.
Američki blok
Sjedinjene Države
Japan
Indija
Brazil
Kanada
Južna Koreja
Meksiko
Australija
Saudijska Arabija
Argentina
Bahrein
Bangladeš
Čile
Kolumbija
Kostarika
Dominikanska Republika
Ekvador
Egipat
Salvador
Gvatemala
Honduras
Izrael
Jamajka
Jordan
Kuvajt
Maroko
Novi Zeland
Panama
Paragvaj
Peru
Filipini
Katar
Singapur
Ujedinjeni Arapski Emirati
Urugvaj
Blok EU
Europska unija
Ujedinjeno Kraljevstvo
Island
Norveška
Švicarska
Turska
Ukrajina
Kineski blok
Kina
Rusija
Indonezija
Tajland
Vijetnam
Malezija
Afganistan
Alžir
Armenija
Azerbejdžan
Bjelorusija
Bolivija
Kambodža
Iran
Kazahstan
Kenija
Kirgistan
Nikaragva
Nigerija
Oman
Pakistan
Južna Afrika
Šri Lanka
Sirija
Tadžikistan
Tanzanija
Tunis
Turkmenistan
Uganda
Uzbekistan
Venezuela
Zimbabve
