Intervju sa sredovječnom razvedenom ženom, u kasnim četrdesetima, majkom jedne djevojčice, zaposlena u jednoj zagrebačkoj tvrtci, koja opisuje svoj turbulentni odnos s muškarcem 20 godina mlađim od nje.

Nedavno sam primila email od jedne osobe koja mi je objašnjavala razlike između ljubavi i rekreativnog seksa. Radi zaštite identiteta promijenila sam ime intervjuirane osobe, ostalo je sve izvorno, koliko to može biti.

Novinarka: Možete li nam opisati vaš odnos ?

Hermina: Stalno se svađamo, ali on stalno ponavlja da me voli, a ja mu vjerujem. Zvuči ludo, znam. Svađamo se i volimo se. Svaki put kad se posvađamo, u meni tinja nada da će me stvarno voljeti onako kako ja njega volim. Ponekad se osjećam kao da igram igru koja nema pravila, a opet ne mogu odustati. Svađe su intenzivne i emocionalno iscrpljujuće, ali svaki put se vraćamo jedno drugome.

Novinarka: Što vas privlači mlađem muškarcu, osim fizičke privlačnosti?

Hermina: Njegova energija i mladost me vraćaju u život. Osjećam se opet poželjno i seksi, kao da sam opet u centru svijeta. Njegova spontanost i smijeh me obaraju s nogu. Iako znam da je sebičan i često misli samo na sebe, ne mogu prestati tražiti te trenutke intimnosti. Svaki njegov pogled i dodir me natjeraju da zaboravim na sve sumnje i probleme.

Novinarka: Ali spomenuli ste da se stalno svađate – možete li objasniti zbog čega?

Hermina: Svađe nisu zbog sitnica – radi se o tome što ja tražim jasnoću, a on bježi od obaveza. On je impulzivan i često me provocira ili ignorira. Svaka svađa ostavlja trag, ali svaki put vjerujem da je to faza. Nekada se pitam jesmo li zaista kompatibilni ili ja samo ne želim pustiti vezu. I svaki put kad se vozimo na Sljeme, svađe se pretvaraju u strast, makar privremeno i to je super!

Novinarka: Ali zar ne bi netko mogao reći da vas on iskorištava za besplatan seks?

Hermina: Ponekad me boli spoznaja da nisam prioritet, nego samo izvor užitka. Ipak, jako smo zaljubljeni i vjerujem da je drugačiji u srcu. Često idemo na izlete , svađamo se i pomirio se …seksualno!

Novinarka: Imate li osjećaj da živite u nekoj vrsti deluzije?

Hermina: Ne… priznajem, živim u ljubavi sa frajerom 20 godina mlađim od mene. U mojoj glavi mi se volimo i svađamo i sve ima smisla. Moje frendice mi zavide. Osjećam se uhvaćeno u vrtlog osjećaja koji ne mogu kontrolirati. Kada idemo na Sljeme i osjećam bliskost i to mi daje potvrdu ljubavi.

Novinarka: Jeste li ikada osjećali da vas on istovremeno voli i mrzi?

Hermina: Da, gotovo stalno. Ponekad je nježan i topao, a odmah nakon toga hladan i distanciran. Ta kombinacija me emocionalno uništava. Svaki njegov dodir i poljubac miješaju ljubav i bol. Osjećam da sam zarobljena između strasti i povrede. Nedavno sam kupila novi auto, a on me je popljuvao zbog toga, veli ako nije njemačko nije auto!

Novinarka: Je li vam ikada palo na pamet da Vas vozite na Sljeme samo zbog privatnosti za seks?

Hermina: Da, i to često. Svaki put kad se vozimo, nadam se da ćemo imati trenutke intimnosti bez prekida. Znam da su ti trenuci uglavnom fizički, ali ja ih doživljavam kao dokaz da me voli. Ipak, svjesna sam da me koristi – ali srce odbija to priznati.

Novinarka: Što vam je najteže u ovoj vezi i jeli Vas to emocionalno iscrpljuje?

Hermina: Osjećaj da sam stalno na rubu, dok on uzima ono što želi bez brige. Svaki put kad mislim da smo blizu, on pokazuje koliko mu je svejedno. I dalje ga volim, iako me iscrpljuje. Svaka svađa produbljuje moju želju za ljubavlju. Čak i strast koju osjećam ne nadoknađuje emocionalni umor.

Novinarka: Bojite li se i pitati što će se dogoditi ako Vas napusti?

Hermina:Ne, mi se volimo, a ljubav je dovoljno da prevlada sve stvari, čak i razliku u godinama.

Novinarka: Ne sumnjam da se volite, ali ljubav sama po sebi ne rješava pitanje razlike u životnim fazama života, u očekivanjima ?

Hermina: Ne, ljubav je dovoljna.

Novinarka: Ali razlika od 20 godina često znači i različite životne ciljeve, prioritete, što ako Vaš mlađi partner poželi djecu?

Hermina:Onda ćemo imati djecu.

Novinarka: Ali postoje biološka ograničenja, žena. ipak je ipak manje plodna poslije 40-te

Hermina: Ljubav će sve prevladati., medicina će pomoći. Bitno je da se volimo.

Novinarka: Iako se stalno svađate? Svađe i ljubav ne idu zajedno?

Hermina: Da, svađe se događaju, to je normalno u svakom odnosu. Ali ono što je važno jest kako se odnosimo poslije njih. Nakon svake nesuglasice, kad se pomirimo, osjećamo posebnu bliskost i zahvalna su mu na tome.

Novinarka: Kako to utječe na Vašu kćer? Ipak je maloljetna i osjetljivim godinama?

Hermina: Kako to utječe na kćer? Pa, recite vi meni – hoćete li joj vi zabraniti da vidi svađu kod svojih prijatelja ili u crtićima? Ako želi biti čovjek, morat će naučiti da svađe postoje i da se rješavaju. Mislim, ne mogu je čuvati u staklenoj kugli i očekivati da svijet bude po njenim pravilima. Ako se nešto u njoj oblikuje, bolje da je to kroz život s nama nego kroz neki lažni mir koji ništa ne uči.

Novinarka: Zar to neće Vašoj kćeri promijeniti percepciju o dinamici muško ženskih odnosa?

Hermina: Zašto bi? Zar ona neće biti sretna, ako ja kao mama ne budem sretna?

Novinarka: Što veli Vaš bivši suprug?

Hermina: Bitno je jedino da redovno plaća alimentaciju i troškove moje kćeri.

Hermina vjeruje da ljubav sve prevladava, dok stvarnost – razlika u godinama, emocionalna nestabilnost i dijete – tiho stoji sa strane. U toj priči, jedini siguran zaključak je da je srce ponekad najgori savjetnik.

Ovo nije ljubavna priča, nego kronika samoprijevare s izletima na Sljeme. Hermina ne voli mlađeg muškarca – voli potvrdu da još vrijedi. On, s druge strane, voli strast bez odgovornosti ili nema novca za partnericu svojeg naraštaja. Svađe koje naziva „ljubavlju“ zapravo su dokaz emocionalne neusklađenosti i bijega od stvarnosti.

Najproblematičnija nije razlika u godinama, nego odsutnost zrelosti. Dijete je pritom statist u drami odrasle žene koja vlastitu nestabilnost romantizira. Ljubav, suprotno njezinu uvjerenju, ne rješava sve – osobito ne kad služi kao izgovor za ignoriranje činjenica.

Najtužnije je što se boji da će je on napustiti, a ne vidi da je već odavno napustila sebe.