1. Trenutna struktura stranih radnika (≈2024–2025)

Ukupan broj

• 2024: oko 206.000 izdanih radnih dozvola 
• 2025: oko 160.000–180.000 dozvola (pad u odnosu na rekordnu 2024) 

Realan broj radnika je manji (procjene ~100–150 tisuća aktivnih u svakom trenutku).

---

Po “etničkoj” liniji (po državljanstvu)

Najzastupljenije skupine:

Europa (pretežno ex-YU)

• Bosna i Hercegovina (~30–38 tisuća dozvola godišnje)
• Srbija (~20–28 tisuća)
• Sjeverna Makedonija
• Kosovo 

Ukupno: oko 40–45% svih stranih radnika

---

Azija (najbrži rast)

• Nepal (~30–35 tisuća)
• Indija (~20 tisuća)
• Filipini
• Bangladeš
• Uzbekistan 

Ukupno: oko 50–60% u novijim godinama

Ostali

• Egipat i druge zemlje (manji udio) 

---

2. Kojim poslovima se bave

Dominantni sektori:

1. Građevinarstvo
   1. ~75.000 dozvola (najviše)
2. Turizam i ugostiteljstvo
   1. ~56.000
3. Industrija / proizvodnja
   1. ~28.000
4. Promet i logistika
5. Trgovina 

---

Tipični poslovi po skupinama (empirijski obrazac tržišta rada)

Iako nema službene “etničke” statistike, tržišni obrasci su jasni:

• Radnici iz BiH, Srbije, regije
  → kvalificirani poslovi (građevina, instalateri, vozači)
• Radnici iz Azije (Nepal, Indija, Filipini, Bangladeš)
  → niskokvalificirani i uslužni poslovi:
  • dostava
  • kuhinje, konobari
  • pomoćni građevinski radovi
  • skladišta i logistika

Razlog: razlike u jeziku, kvalifikacijama i politici zapošljavanja.

---

3. Prosjek u zadnjih 10 godina (trend)

2015–2018

• ~20.000 – 35.000 dozvola godišnje

2019–2020

• rast (liberalizacija tržišta)

2021 (ukidanje kvota)

• nagli skok

2022–2024

• eksplozija:
  • 2024: 206.000 (vrhunac) 

---

Prosjek ≈100.000 dozvola godišnje (2015–2025 prosjek)

• prvih 5 godina ≈ 30k
  • zadnjih 5 godina ≈ 150k+

 znači eksponencijalni rast, ne stabilan prosjek

---

4. Važna ograničenja

• sezonski radnici ulaze u statistiku
• jedna osoba može imati više dozvola u godini

---

• Hrvatska danas ima 100k–150k stranih radnika aktivno
• većina dolazi iz:
  • ex-YU (tradicionalno)
  • Azije (novi dominantni trend)

rade uglavnom u:

• građevini
  • turizmu
  • industriji
• u zadnjih 10 godina:
  • broj je porastao 6x+ 

---

Koliko ih planira ostati dugoročno?

Struktura planiranog ostanka

Prema više istraživanja:

• ~30–33% → planira ostati 6–10 godina
• ~30% → planira ostati do 5 godina
• ~19% → planira ostati do mirovine
• ~14% → planira ostati cijeli život

---

Ključni agregat

 Dugoročni ostanak (5+ godina)

• 6–10 godina (~32%)
• do mirovine (~19%)
• cijeli život (~14%)

≈ 65% migranata planira ostati 5 godina ili duže

---

Vrlo dugoročni / trajni ostanak

• do mirovine + cijeli život
   ≈ 33% (svaki treći)

U nekim ranijim istraživanjima taj broj ide i više:

• do 41% planira ostati do mirovine ili trajno

---

Iz kojih zemalja dolaze oni koji ostaju dugoročno?

Istraživanja NE daju točne postotke po državljanstvu za plan ostanka, ali kombinacijom podataka (struktura uzorka + kvalitativni nalazi) može se izvući vrlo pouzdan obrazac:

---

1. Azijski radnici (Nepal, Indija, Filipini, Bangladeš)

najveća sklonost dugoročnom ostanku

Razlozi:

• veća ekonomska razlika (Hrvatska = značajan napredak)
• češće:
  • žele dovesti obitelj (≈55%)
  • planiraju trajni boravak
• slabija mobilnost unutar EU (teže odlaze dalje)

glavni “bazeni” za trajnu migraciju u Hrvatskoj

---

2. Radnici iz ex-YU (BiH, Srbija, Makedonija)

 češće srednjoročni ili cirkularni migranti

Karakteristike:

• lakši odlazak u druge EU zemlje
• često:
  • rade sezonski ili projektno
  • vraćaju se kući ili migriraju dalje

 manja vjerojatnost trajnog ostanka nego Azijci

---

3. Ostale skupine (Egipat, Uzbekistan itd.)

 mješoviti obrazac, ali bliži azijskom modelu:

• dolaze iz većih ekonomskih razlika
• češće ostaju duže nego regionalni radnici

---

Bitan kontekst (zašto netko ostaje ili ne)

Istraživanja pokazuju i faktore koji direktno utječu na odluku:

Faktori koji povećavaju ostanak

• poboljšanje kvalitete života (≈78%)
• sigurnost
• mogućnost dovođenja obitelji

---

Faktori koji smanjuju trajni ostanak

• slaba integracija
  • ~40% nema prijatelje Hrvate
• osjećaj nepripadanja (~40%)
• diskriminacija (čak ~70% povremeno)

---

Realni zaključak

• Hrvatska više nije samo “tranzitna zemlja”
• ali nije ni potpuno “destinacija trajne migracije”

Trenutno stanje:

• ~1/3 → kratkoročno (do 5 god)
• ~1/3 → srednje (6–10 god)
• ~1/3 → dugoročno ili trajno

• trajna migracija u Hrvatskoj danas dolazi primarno iz Azije
• regionalni radnici ostaju mobilni i privremeni
• ukupno:
  između 30% i 40% ima realnu namjeru trajnog ostanka

---