Posljednjih desetljeća svjedočimo dubokoj transformaciji financijskih sustava, potaknutoj tehnološkim napretkom, promjenama u potrošačkim navikama i globalnim ekonomskim kretanjima. Jedno od ključnih pitanja koje se pritom sve češće postavlja jest: približavamo li se kraju ere gotovog novca i potpunoj dominaciji digitalnih oblika plaćanja?
Povijesni kontekst i aktualni trendovi
Gotov novac stoljećima je bio temelj razmjene dobara i usluga. Međutim, pojavom platnih kartica, internetskog bankarstva i mobilnih aplikacija, njegova se uloga postupno smanjuje. U mnogim razvijenim zemljama već danas više od 80 % transakcija obavlja se bezgotovinski. Skandinavske države često se navode kao predvodnici tog trenda, gdje je plaćanje gotovinom postalo iznimka, a ne pravilo.
Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala ovaj proces. Zbog zdravstvenih razloga i potrebe za beskontaktnim plaćanjem, potrošači i trgovci masovno su prihvatili digitalna rješenja, od beskontaktnih kartica do mobilnih novčanika.
Razlozi za prelazak na digitalno plaćanje
Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih digitalna plaćanja potiskuju gotovinu:
- Praktičnost i brzina – Digitalne transakcije su brze, jednostavne i često zahtijevaju tek pametni telefon ili karticu.
- Smanjenje troškova – Države i financijske institucije snose znatne troškove tiskanja, distribucije i zaštite gotovog novca. Digitalni sustavi dugoročno su ekonomičniji.
- Veća transparentnost – Bezgotovinsko plaćanje olakšava praćenje novčanih tokova, čime se smanjuje prostor za sivu ekonomiju, porezne utaje i financijski kriminal.
- Tehnološke inovacije – Razvoj fintech sektora, kriptovaluta i digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC) dodatno jača povjerenje u digitalna rješenja.
Uloga država i središnjih banaka
Središnje banke diljem svijeta intenzivno istražuju i razvijaju vlastite digitalne valute. Cilj takvih projekata nije nužno potpuno ukidanje gotovine, već osiguravanje stabilnog, sigurnog i državom poduprtog digitalnog sredstva plaćanja. Digitalne valute središnjih banaka mogle bi objediniti prednosti gotovine (pouzdanost i univerzalna prihvaćenost) s efikasnošću digitalnih sustava.
Ipak, većina regulatora naglašava da će prijelaz biti postupan te da će gotovina još neko vrijeme ostati u opticaju, osobito radi financijske uključenosti starijih osoba i građana bez pristupa digitalnoj infrastrukturi.
Izazovi i rizici društva bez gotovine
Unatoč brojnim prednostima, potpuni nestanak gotovine nosi i značajne rizike. Pitanja privatnosti i zaštite osobnih podataka nalaze se u središtu rasprave, budući da digitalne transakcije ostavljaju trag. Također, ovisnost o tehnologiji povećava ranjivost sustava na kibernetičke napade, tehničke kvarove i prekide u opskrbi električnom energijom.
Socijalni aspekt također je važan. Dio stanovništva, osobito stariji i socioekonomski ugroženi građani, može biti isključen iz financijskog sustava ako se gotovina prebrzo ukine.
Iako je potpuni i brzi nestanak gotovog novca malo vjerojatan, trend prema digitalnom plaćanju je jasan i nepovratan. Budućnost financija bit će obilježena koegzistencijom različitih oblika plaćanja, uz sve veći naglasak na digitalna rješenja. Ključni izazov za društva i institucije bit će pronaći ravnotežu između tehnološkog napretka, sigurnosti, privatnosti i financijske uključenosti svih građana.
Most pokreće izmjene Ustava kako bi se zaštitila gotovina kao zakonito sredstvo plaćanja i očuvala sloboda građana.
Zagreb, 7. siječnja 2026. – U vremenu ubrzane digitalizacije i sve jačih pritisaka na potpunu kontrolu financijskih tokova, Most smatra da je pravo na uporabu gotovine pitanje temeljne ekonomske slobode i privatnosti.
Most je prva i jedina politička opcija u Hrvatskoj koja sustavno upozorava na opasnosti potpunog ukidanja gotovine te sada poduzima konkretan institucionalni korak kako bi se zaštitila financijska sloboda, privatnost i temeljna prava građana. Stručni tim, koji je vodio
ustavni stručnjak prof. dr. sc. Robert Podolnjak, izradio je nacrt promjene Ustava koji će Most po početku saborskog zasjedanja službeno uputiti u proceduru te zatražiti podršku svih zastupnika Hrvatskog sabora.
„Most pokreće izmjene Ustava Republike Hrvatske s ciljem zaštite gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja. Nemamo ništa protiv kartica ili digitalnih oblika plaćanja, ali gotovina mora ostati zajamčena. Ovo nije ideološko pitanje – ovo je pitanje slobode, privatnosti i sigurnosti građana“, poručio je predsjednik Mosta, Nikola Grmoja.
