FEMINISTIČKI kolektiv fAKTIV organizirao je u Zagrebu deseti, jubilarni Noćni marš povodom Međunarodnog dana žena. Prosvjedna povorka, koja se ove godine održava pod sloganom “Žene – kičma otpora”, krenula je s Trga Republike Hrvatske. Sudionici su marširali Frankopanskom ulicom i preko Trga bana Jelačića do parka Zrinjevac, gdje je održan govorni i glazbeni program. “Marširamo za sve žene koje je ovo društvo iznevjerilo, marširamo za život, slobodan od nasilja i eksploatacije, za život slobodan od mizoginije i seksizma, ksenofobije i transfobije. Marširamo protiv nacionalizma, protiv društva i svijeta u kojem se normaliziraju ratovi i genocid. Marširamo za mir”, poručila je Luiza Bouharaoua iz organizacije.

Ankica Čakardić iz fAKTIV-a naglasila je da je ženska radnička borba borba za dostojanstven život, za plaće od kojih se može živjeti, za mirovine koje mogu doprinijeti nekom boljem životu, bez kopanja po kontejnerima.

Na zagrebačkom 10. Noćnom maršu sudjelovale su i brojne osobe iz javnog i političkog života među kojima i Arsen Bauk (SDP), Rada Borić (Možemo), predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Matej Mišić (SDP), zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet…

Govor sa Zrinjevca:

“Koliko još generacija mora odrastati u strahu da bi psihičko i fizičko zlostavljanje žena postalo prošlost?” 

Danas stojimo ovdje deset godina nakon prvog moćnog marša i opet postavljamo isto pitanje: koliko još generacija mora odrastati u strahu da bi psihičko i fizičko zlostavljanje žena postalo prošlost?

Deset godina marširamo. Deset godina upozoravamo.

U međuvremenu se donose zakoni, pišu se strategije, usvajaju konvencije. Kazne su strože, postoje protokoli, postoje sigurne kuće. Postoje isključivo zahvaljujući ženama koje podmeću leđa i neumorno podsjećaju sustav da svojim nedjelovanjem ugrožava zdravlje i živote žena. 

A trenutno stanje?

Tisuće prijava obiteljskog nasilja svake godine. Nebrojeno neprijavljenih strahova. Porast silovanja. Žene su izložene prijetnjama i kontrolom najbližih. Žene koje ubijaju muževi, očevi, sinovi i bivši partneri. Femicidi kao tragično predvidljiva posljedica već prijavljenog nasilja.

Nasilje nad kvir osobama čija se ljubav proglašava sramotom, greškom i fazom koju treba ispraviti.
Znakovi postoje, upozorenja postoje, propisi i politike postoje. Ali sustav zakazuje, a zaštita izostaje.

Mržnja, nasilje i zlostavljanje nisu incidenti ni trenuci slabosti, nego struktura koja održava mušku moć i žensku podređenost. Štiti privilegirane, a žene i sve na marginama ostavlja da se snalaze same.

U društvu koje relativizira mizoginiju, seksizam i homofobiju, gdje se secira ponašanje žrtve umjesto odgovornost nasilnika, nasilje nije iznimka.

Nasilje je sam sustav.

I zato odbijamo šutjeti. Marširamo za one koje su pokušale otići i ostale bez zaštite. Govorimo za one koje ne mogu, jer riskiraju posao, dom ili sigurnost.
Ako sustav ne može ili ne želi zaštititi živote žena, taj ćemo sustav srušiti.

Godina je 2026. i riječ pobačaj u Hrvatskoj se još uvijek najčešće izgovara šapatom. Kao da govorimo o zločinu, a ne o zdravstvenoj skrbi. Kao da tražimo oprost, a ne zdravstvenu uslugu.

U isto vrijeme živimo u zemlji u kojoj žene često nemaju uvjeta za djecu, čak ni kada ih žele. Inflacija guši, plaća ne dočeka kraj mjeseca. U javno zdravstvo se ne ulaže dovoljno, dostupni vrtići su privilegija većih gradova. Pa odlazimo privatniku, gdje ginekološki pregled košta 120 eura, a privatni vrtić i do 800.

A onda nam ta ista država cinično poručuje: rađajte, budite majke, proizvodite novu radnu snagu, po mogućnosti katoličku, bijelu, hrvatsku.

Upravo zato je pravo na pobačaj temeljno socijalno pravo. Ali puno više od toga.

Žena uvijek ima pravo odlučiti da ne želi biti trudna i pobaciti. Bez iznimki, bez ali, bez opravdanja, bez grižnje savjesti i moralnih ucjena. Naglas, ne kroz šapat.

I dok ultrakonzervativne udruge najavljuju novu pro-life stranku, jer Željki Markić i kompaniji očito nije dosta političkih poraza, pogledajmo što radi vlast.

Ne brine se – opet će ona izgubiti.

Devet godina nakon odluke Ustavnog suda novog zakona o pobačaju nema. A nema ga jer nas se boje.
I s pravom nas se boje.

 Danas na ulicama Zagreba vidimo povratak strašnih zločina. Vidimo ga u relativizaciji fašističkih zločina, u napadima na prava žena, u rastućem broju napada prema migrantima, stranim radnicima, LGBTI+ osobama i svima koji se ne uklapaju u njihovu uskogrdnu sliku nacije. To nije prošlost – to je sadašnjost i to je upozorenje.

Zato pozivamo na hrabrost, na solidarnost koja prelazi granice identiteta, nacija i generacija. Na organiziranje u kolektivima, na ulici, na radnim mjestima, na fakultetima i u školama.

Pozivamo vas u feminističku borbu koja je antikapitalistička, antirasistička i antifašistička.

Pozivamo vas na antifašizam koji je borba za prava – koji jasno kaže da su ženska prava, radnička prava, kvir prava i prava svih potlačenih i izrabljivanih temelj slobodnog i zdravog društva, i pravednijeg svijeta.

Pozivamo vas u borbu protiv sustava koji nas ponižava, izrabljuje i tlači. Držimo se jedni drugih.

Svakodnevno nosimo teret nepravde, nasilja i kontrole i znamo da ga možemo odbaciti samo kada smo zajedno. Kao što su to znale žene prije nas, znamo i mi danas: nema slobode bez borbe, nema pobjede bez solidarnosti.

Smrt fašizmu, sloboda ženama!”

Podaci o udruzi Faktiv u javnim izvorima nisu uvijek detaljno centralizirani, ali iz dostupnih informacija može se rekonstruirati osnovni profil: tko su, čime se bave i u kakvim su aktivnostima sudjelovali (npr. marš za 8. mart). U nastavku je sažetak po točkama koje ste tražili.

Kada je osnovana udruga FAKTIV

Prema dostupnim javnim spominjanjima i registrima udruga, Faktiv je relativno nova zagrebačka aktivistička udruga koja djeluje posljednjih nekoliko godina, prvenstveno kroz društveni i politički aktivizam (feminističke, antifašističke i građanske inicijative).
Točan datum osnivanja nije široko citiran u medijima, ali djelovanje je vidljivo od početka 2020-ih kroz prosvjede i inicijative.

Tko ju je osnovao

U javnim člancima i objavama najčešće se spominje mreža aktivista i aktivistica iz zagrebačkih progresivnih organizacija (feminističkih i antifašističkih inicijativa). Takve udruge u pravilu osnivaju grupe građana / aktivista, a ne jedna javno poznata osoba. U javnom prostoru se pojavljuju pojedini članovi ili aktivisti, ali Faktiv nije profiliran oko jedne “osnivačke figure”.

Faktiv se u javnosti predstavlja kao feministički kolektiv, a ne klasična udruga s jednim predsjednikom ili poznatim osnivačem. Zato u medijima rijetko istupaju kao pojedinci.

Tipično se radi o aktivisticama i aktivistima iz šire mreže civilnog društva u Zagrebu, posebno iz područja:

• feminističkog aktivizma
• antifašističkih inicijativa
• radničkih i socijalnih prava
• LGBT+ prava
• akademskog i kulturnog sektora

U javnosti se povremeno pojavljuju pojedine aktivistice kao govornice ili organizatorice, ali kolektiv naglašava horizontalnu organizaciju (bez jednog lidera).

Odakle se financiraju

Za slične zagrebačke aktivističke udruge (uključujući i Faktiv) financiranje obično dolazi iz nekoliko izvora:

1. Javni natječaji (gradovi, ministarstva, EU fondovi)
2. Donacije građana
3. Fondacije i međunarodne organizacije
4. Projektna financiranja za kampanje ili programe

Grad Zagreb, primjerice, redovito raspisuje natječaje za projekte civilnog društva na koje se udruge mogu prijaviti.

Koliko ih ima (članova)

Točan broj članova nije javno objavljen u medijima.
Kod većine hrvatskih udruga članstvo se kreće od manjih aktivističkih kolektiva (10-30 ljudi) do šire mreže simpatizera koji sudjeluju u akcijama i prosvjedima.

Za što se zalažu

Prema javnim nastupima i sudjelovanju u inicijativama, Faktiv se zalaže za:

• antifašizam
• feministička i rodna prava
• ljudska prava i građanske slobode
• borbu protiv diskriminacije
• društveni aktivizam i javne prosvjede

Takav profil vidljiv je i po tome što sudjeluju u koalicijama organizacija koje organiziraju antifašističke i društvene prosvjede u Zagrebu.

Cilj marša za 8. mart

Marš povodom Međunarodnog dana žena (8. mart) koji organiziraju feminističke i aktivističke organizacije u Zagrebu ima tipično ove ciljeve:

• upozoriti na rodnu neravnopravnost
• boriti se protiv nasilja nad ženama
• zahtijevati bolja radna prava žena
• braniti reproduktivna prava (npr. pravo na pobačaj)
• skretati pažnju na socijalnu i ekonomsku nejednakost

Takvi marševi obično imaju i političke poruke protiv diskriminacije i ekstremizma, te su dio šire feminističke mobilizacije.

• Faktiv je manja aktivistička udruga iz Zagreba.
• Djeluje u području feminizma, antifašizma i ljudskih prava.
• Sudjeluje u organizaciji prosvjeda i društvenih kampanja (npr. marš za 8. mart).
• Financira se kroz projekte, donacije i moguće javne natječaje.
• Riječ je o kolektivnom aktivističkom projektu, ne organizaciji s jednim poznatim osnivačem.

Koje druge udruge i organizacije sudjeluju u maršu

Noćni marš u Zagrebu organizira primarno FAKTIV, ali ga često podržava šira koalicija organizacija civilnog društva.

Primjeri skupina koje su se u različitim godinama priključivale:

• feminističke inicijative
• sindikalne i radničke organizacije
• studentske i akademske grupe
• LGBT+ organizacije
• antifašističke udruge

Na maršu su se pojavljivali i pojedini političari, primjerice gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i suradnici iz gradske vlasti, kao sudionici ili podrška događaju.

Koliko ljudi sudjeluje na maršu

Broj sudionika varira po godinama.

• obično više tisuća ljudi
• u nekim godinama procjene su nekoliko tisuća sudionika

Radi se o najvećem prosvjedu za ženska prava u Hrvatskoj, koji se održava svake godine za Dan žena.

Marš obično kreće od
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
i prolazi kroz centar grada do
Zrinjevac.

Glavne poruke i ciljevi marša

Poruke se mijenjaju po godinama, ali glavne teme su slične.

Primjeri slogana:

• “Feminizam nema granica”
• “Žene – kičma otpora”

Glavni zahtjevi i poruke:

Prava žena

• borba protiv nasilja nad ženama
• rodna ravnopravnost
• bolja zaštita žrtava nasilja

Reproduktivna prava

• dostupnost pobačaja
• dostupno javno zdravstvo za žene

Socijalna i radnička prava

• prava radnica
• solidarnost s migrantskim radnicama
• kritika ekonomskih nejednakosti

Šire političke teme

• antifašizam
• borba protiv diskriminacije
• podrška LGBT+ pravima

Na transparentima su se pojavljivale poruke poput:

• „Šutnja nije zlato“
• „Kad stanu žene stat će cijeli svijet“
• „Ni jedna radnica nije strana“