U dvorani Bošnjačke nacionalne zajednice u Zagrebu sinoć je održana inspirativna “Večer Hrvatske i Turske poezije i glazbe”, kulturni događaj koji je okupio ljubitelje lirike i te još jednom potvrdio bogatstvo međukulturnog dijaloga između Hrvatske i Turske.
Uvodni govor održao je Goran Beus Richembergh, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva i jedan od domaćina večeri. U svom obraćanju naglasio je važnost kulturnih susreta i uzajamnog razumijevanja u svijetu koji sve više treba mostove, a sve manje zidove.
Posebna gošća večeri bila je veleposlanica Republike Turske u Hrvatskoj, Hayriye Nurdan Erpulat Altuntaş, koja je izrazila zadovoljstvo ovakvim inicijativama koje njeguju kulturne veze dviju prijateljskih zemalja. Veleposlanica je pohvalila trud organizatora u očuvanju i promociji kulturnih vrijednosti.
Večer je moderirao hrvatski diplomat Marko Šapina zajedno s Goranom Beusom Richemberghom, a publika je imala priliku uživati u dojmljivim interpretacijama poezije na hrvatskom i turskom jeziku.
Poeziju su kazivali Seadeta Osmani, Esra Saçer, Fuat Korkmaz, Željko Buklijaš, Kaan Ensar Ceneci, Marko Šapina i sam Goran Beus Richembergh. Svaki od interpretatora donio je osobnu emociju i kolorit jezika kojem pripada, stvarajući jedinstvenu atmosferu dijaloga kroz umjetnost riječi. Posebno dojmljive interpretacije Seadete Osmani pjesama „Istanbul“ Ziye Osman Sabija i „Klesat će zatvor od kamena“ Bedri Rahmy Eyuboglija.
Glazbeni dio večeri dodatno je obogatio doživljaj. Zagrebački trio klarineta – Marko Zavišić, Božan Bejo i Bruno Phillip – izveo je skladbe koje su vješto spajale klasične elemente s tradicionalnim motivima. Njihova izvedba melodije „Salto za tri klarineta“ je bila posebno dojmljiva.
Poseban ugođaj donio je Engin Topuzkanamis, virtuoz na sazu, turskom tradicionalnom glazbalu, čije su melodije u publici probudile duh Orijenta. Sam Engin Topuzkanamis je poznat i kao izrađivač glazbala, uz to što je doktor prava.
“Večer Hrvatske i Turske poezije i glazbe” još je jednom pokazala kako umjetnost nadilazi granice jezika i nacija, te kako stih i nota mogu biti snažan alat povezivanja i razumijevanja među narodima. Planiraju se i slični događaji u budućnosti, kao nastavak ove hvalevrijedne kulturne suradnje.
